Veza i znanstveno istraživanje
Tvrdnja koju želim dokazati, bez eksperimenta, u mislima (dakle slab dokaz), tiče se dva svijeta. Prvi je stvarnost a drugi mašta. Pitati ćemo se može li se u mislima popiti stvarno vino? I kakve to ima veze sa sveukupnom znanošću - ili ciljem znanosti? A pokazati ćemo kako istraživanje može početi od: ili problema ili pitanja ili hipoteze ili cilja istraživanja. I da je to isto napisano na različiti način.
Idemo redom!
Veza je vrlo važan pojam. O njoj uglavnom govorimo kao o elementu koji povezuje koncepte na našim modelima.
Stvari i misli su u brojnim vezama. Otkriće veza vrlo je važno.
Rijetko se otkrivaju nove pojedinačne stvari, često se otkrivaju nove veze. Veza stvari je nova stvar.
Tako recimo Teslin elektromotor je nova veza među postojećim stvarima koja dovodi do nove stvari.
Evo slike nekih ljudskih veza.
Ljudi su u vezama s drugim ljudima. Bračnim, rukovodnim, prijateljskim, roditeljskim, ... i inim.
Ljudi su u vezi sa stvarima, bićima i apstrakcijama. Posjeduju auto, kuću, stan, psa, mačku, livadu, diplomu, ...
Stvari su u vezi sa drugim stvarima. Banka ima račun, Kamion je registriran u gradu, fakultet je izdao potvrdu, na građevinskom terenu je dozvoljena gradnja zgrade, ...
Misli mogu biti u vezi s drugim mislima. primjer: planira se nastava modeliranja podataka u prvom tjednu.
U informatici zanimaju nas informacije o stvarima i mislima, kodirane kao podaci u nekom jeziku.
Same stvari i misli predmet su drugih područja istraživanja.
Veza je misao o interakciji stvari u objektivnoj stvarnosti (OS) ili misli u misaonoj stvarnosti (MS).
Veza u OS je (pretpostavljam) naziv za energetsku interakciju materije (gravitacijsko privlačenje, električno odbijanje, mehanički sudar masa, ...).
Veza u MS je jedna nova misao među mislima, odnosno ako je misao o pojmu neuralna mreža u umu onda je veza nova neuralna mreža među postojećim neuralnim mrežama, koje promatrač (svijest) vidi kao novu ideju. Samim njenim nastankom veza postaje koncept u mislima koji se dalje može povezivati gradeći složenije misli.
Tvrdnja koju želim dokazati, tiče se dva svijeta, stvarnosti - OS i mašte - MS.
Veza nije moguća među ova dva svijeta, stvarnosti i misli. Ova misao je hipoteza. Dokaz: zamislimo čašu u stvarnosti i misao o vinu. Napunimo stvarnu čašu s mislima o vinu i provjerimo, možemo li u stvarnosti ispiti to vino? Dakako ne.
U redu, a možemo li u mislima popiti iz te stvarne čaše misaono vino? Opet, dakako ne, možemo popiti samo misao o vinu iz misaone čaše.
Dakle ova dva svijeta se ne mogu sudariti. Ta veza ima oba kraja, oba ili u mislima ili u stvarnosti, ili je misao ili stvar, ne oboje.
Ovo je istina dok neki znanstvenik ne dokaže drugačije. A to je i možda krajnji cilj znanosti.
Ima nas sigurno koji se s ničime ne slažemo, super.
Neki ne prihvaćaju postojanje dva svijeta.
Jednoga vječnoga, bez-osjećajnoga, stvarnoga, bez dobra i zla, bez izbora, bez greške,...
Drugoga koji postoji samo u mašti maštača, privremenoga, nepotpunog, smrtnog, lako stvorivog u bićima s umom, posebno ponovljenog u svakom čovjeku, a opet jedino važnog za svakog od nas ponaosob iako je moguće pun laži i malo istine. A usto osjećajnog, virtualnog, dobrog ili zlog, s varijantama, s mogućnošću promijene, izborom, punog grešaka.
Pokažimo na našim vezama kako znanstveni problem malo drugačije napisan može biti prikazan kao znanstveno pitanje ili znanstveni cilj.
Pitanje: Postoji li veza između misli o predmetu i predmeta u stvarnosti?
Može se iskazati i kao tvrdnja (hipoteza): Ne postoji direktna veza dva jedino postojeća i bitna svijeta MS i OS!
A i kao cilj: um i mozak treba razvijati, dakle ljudi trebaju evoluirati a znanstvenici otkrivati i razvijati mogućnosti tijela i uma kako bi se čovjek oslobodio potrebe za alatima i strojevima i mogao zamisli pretvoriti u stvarnost. Na što li to liči, evo tema za razmišljanje.
A i kao problem: kako misli oživotvoriti?
Ovdje smo mogli vidjeti i kako ista misao može biti iskazana i kao: problem i kao cilj i kao pitanje i kao tvrdnja.
Dakle znanstvenik može krenuti u istraživanje tražeći veze među stvarima a uočavajući ih ili prikazujući ih najprije na jedan od navedenih načina. Svi ostali su izvedivi.
