Kako napraviti INFORMACIJSKI SUSTAV

Specijalizirana metodologija MIRIS

Informacijski sustav (IS) je dio svake organizacije. IS se pravi - razvija od strane informatičara raznih struka. Postoje različite "kuharice" kako se razvija IS.

Evo nekih kuharica - specijalizirana metodologija za razvoj IS

Popis specijaliziranih metodologija za razvoj IS:

• Systems Development Life Cycle
• Problem Statement Language / Problem Statement Analyser
• Application Development Cycle
• Business Systems Planning
• Information Engineering Methodology
• Jackson System Development/Programming
• Structured Analysis / Structured Design
• Structured Analysis and System Specification
• Structured System Analysis
• Structured System Analysis and Design Method
• Metodologija CASE* tvrtke Oracle
• Strateško planiranje IS
• Metodologija za razvoj informacijskih sustava
• Metoda za reinženjerstvo poslovnih procesa
• Structured Analysis And Design of Information Systems
• Information Systems Work and Analysis
• Effective Tehnical and Human Implementation of Computer based Systems
• Joint Application Development
• Rapid Application Development
• Soft System Methodology
• Yourdon/Object Oriented
• Rational Unified Process
• Agile Software Development
• Extreme Programming
• Feature Driven Development
• Information Technology Infrastructure Library
• Lean Development

Puno ih je a ovo je samo dio. Dakle IS se može napraviti na različite načine. Slično je kao s jelima, ne postoji jedna najbolja kuhinja. 

Jedna od njih je naša - MIRIS. SPIN je također hrvatska (autora J. Brumec - FOI Varaždin).

Specijalizirana metodologija MIRIS ili metodika MIRIS (skraćeno od hrvatskog Metodologija za Razvoj Informacijskog Sustava).  

Što je to MIRIS? 

To je skup je metoda i uputa čiji je ukupni cilj projektirati i izgraditi informacijski sustav (IS). Njezino je oblikovanje započelo 1984. godine, a objavljena je 1995. godine. Puno mi je osoba u tome pomoglo. Raduje me danas gledati kako mladi ljudi koriste MIRIS i uspješno razvijaju IS različitih tvrtki. Vidi izvore na kraju članka.  

IS se gradi (kao i drugi proizvodi) u fazama, prvo jedno pa drugo i tako do kraja proizvoda.

Faze životnog ciklusa razvoja IS grupirane su u dvije skupine faza: 

• logičko oblikovanje (projektiranje IS) i 
• fizičko oblikovanje (izgradnja IS). 

Svaka skupina faza (grupa) ima tri faze. Faze se dalje dijele u aktivnosti.

Faze i aktivnosti životnog ciklusa razvoja informacijskog sustava prema specijaliziranoj metodologiji MIRIS prikazane su u sljedećim tablicama.

Tablica: Strateško planiranje

Faza 1. STRATEŠKO PLANIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA (SP)

1.1. Analiza: definiranje i poduka tima, dekompozicija procesa, popis dokumentacije i kretanje kroz sustav

1.2 Podsustavi: određivanje podsustava i veza

1.3 Prioriteti: određivanje prioriteta

1.4 Resursi: definiranje cjelovite infrastrukture

1.5 Plan: planiranje glavnih projekata i aktivnosti

Tablica: Glavni projekt

Faza 2. GLAVNI PROJEKT (GP)

2.1. PZ: izradba projektnog zadatka

2.2 DTP: intervjuiranje, raščlanjivanje i modeliranje procesa (DTP)

2.3 Procesi GP: analiza procesa, problema i prijedloga poboljšanja

2.4 Podatci GP: opisivanje podataka

2.5 Plan GP: planiranje izvedbenih projekata

2.6 Resursi GP: definiranje modela resursa glavnoga projekta

Tablica: Izvedbeni projekt

Faza 3. IZVEDBENI PROJEKT (IP)

3.1. DEV: intervjuiranje, apstrakcija i modeliranje podataka (EV)

3.2 prevođenje: prevođenje modela podataka u shemu BP (RM)

3.3 arhitektura IP: definiranje arhitekture programskog proizvoda (APP)

3.4 Operacije IP: projektiranje operacija nad shemom BP

Tablica: Proizvodnja softvera

Faza 4. PROIZVODNJA SOFTVERA (PS)

4.1.: PLANIRANJE PROIZVODNJE

·       Planiranje aktivnosti proizvodnje SW

·       Određivanje izvršitelja za pojedine zadatke i određivanje rokova

·       Određivanje i kreiranje produkcijske, testne i razvojne okoline

4.2: OBLIKOVANJE BAZE PODATAKA

·       Prevođenje logičkog modela podataka u fizički model sheme baze podataka

·       Kreiranje razvojne okoline za svakoga pojedinog programera

·       Punjenje sheme baze podataka u razvojnoj okolini iz postojeće produkcijske BP

·       Dodavanje novih koncepata iz modela podataka u razvojnu shemu BP (tip entiteta i dr.)

·       Kreacija razvojne baze podataka

·       Inicijalno punjenje testne baze podataka

4.3: RAZVOJ PROGRAMSKOGA PROIZVODA

·       Izradba glavnog izbornika (aplikacijskog stabla) ili dorada već postojećega

·       Izradba ekrana za pregled redaka svake tablice po jednom ili više ključeva

·       Izradba ekrana za operacije nad jednim retkom tablice (unos, izmjena, brisanje i pregled)

·       Izradba programskih modula različitih vrsta i namjena: obračuna, procedura, funkcija kontrola, look-upova nad tablicama (s prvim testiranjem modula)

·       Izradba izvještaja (s prvim testiranjem modula)

4.4: TESTIRANJE U TESTNOJ OKOLINI

·       Prijenos razvijenih programskih modula u testno okruženje

·       Spajanje novih modula s postojećim

·       Back-up verzija softvera

·       Testiranje prototipa softvera nad testnom bazom podataka

·       Ažuriranje planova proizvodnje softvera

·       Izvođenje prema potrebi aktivnosti iz ranijih skupina aktivnosti i ponovno testiranje

4.5: TESTIRANJE I ISPRAVLJANJE U RADNOJ OKOLINI

·       Prijenos razvijenih programskih modula u radno okruženje

·       Spajanje novih modula s postojećima

·       Back-up verzija softvera

·       Punjenje baze podataka

·       Testiranje prototipa softvera nad produkcijskom bazom podataka koje provodi programer

·       Ažuriranje planova proizvodnje softvera

·       Izvođenje prema potrebi aktivnosti iz ranijih skupina aktivnosti i ponovno testiranje

4.6: TESTIRANJE KOJE PROVODI KORISNIK

·       Prezentacija softvera korisniku

·       Testiranje koje provodi korisnik

·       Izradba popisa primjedbi korisnika

·       Ažuriranje planova proizvodnje softvera

·       Izvođenje prema potrebi aktivnosti iz ranijih skupina aktivnosti i ponovno testiranje

·       Izradba zapisnika o testiranju i prihvaćanju faze uvođenja

Tablica: Uvođenje

Faza 5. UVOĐENJE (UVO)

5.1. Instalacija gotovog softvera na produkcijsko okruženje (kod korisnika)

5.2. Izradba uputa

5.3. Prezentacija gotovog softvera

5.4. Poduka

5.5. Završne konverzije

5.6. Završno testiranje

5.7. Početak primjene nove aplikacije

5.8. Uspostava novog sustava i potpisivanje primopredajnog zapisnika

Tablica: Primjena i održavanje

Faza 6: PRIMJENA I ODRŽAVANJE (ODR)

6.1. Podešavanje novoga aplikacijskog sustava

6.2 Izvješće o procjeni novoga projekta

6.3 Raspodjela odgovornosti korisnika i programera

6.4 Korištenje aplikacijskim sustavom

6.5 Postavljanje korisnikovih zahtjeva za izmjenama

Cjelokupni posao započinje izradbom strateškog plana. Potom se u fazi Glavnog projekta analizira poslovanje i kreira model podataka.

U fazi Izvedbenog projekta modeliraju se podatci i definira logička arhitektura programskoga proizvoda.

Faza „Proizvodnja softvera” započinje planiranjem proizvodnje. Uzimaju se u obzir postojeći programski proizvodi i baza podataka u sustavu. Cilj je reorganizirati postojeću bazu podataka (stvoriti novu ako ništa ne postoji) i kreirati potreban novi programski proizvod, odnosno izmijenjen, ili zamijeniti postojeći programski proizvod.

Gotov programski proizvod uvodi se u sustav, a nakon uvođenja primjenjuje se u svakodnevnom radu. Po potrebi se dijelovi informacijskog sustava održavaju kako bi on zadovoljio potrebe korisnika.

Poznata je i kao metodika MIRIS. Ta specijalizirana metodologija propisuje faze razvoja i aktivnosti pojedine faze do potrebne razine detalja informacijskih sustava.

Osnovna hipoteza oko koje je MIRIS oblikovan jest „dekompozicija sustava”, a glasi:

• životni ciklus projektiranja podijeliti u tri faze
• u prvoj fazi apstraktno modelirati cijeli sustav i u tom modelu sustav podijeliti u podsustave
• u drugoj fazi modelirati podsustav i propisati odgovarajuću metodu za modeliranje procesa
• u trećoj fazi modelirati podatke relevantnih procesa i definirati arhitekturu aplikacije prema modelu procesa i modelu podataka.

 Predloženi životni ciklus metodologije MIRIS je „V” model, i to tako da su na lijevoj strani faze kojima se dekomponira poslovni sustav (dok se kod uobičajenog „V” modela dekomponira proces modeliranja sustava), a na desnoj se strani predlaže linearan razvoj i uvođenje aplikacija neovisno o složenosti (dok se kod „V” modela izvodi testiranje i okrupnjavanje modula u veće proizvode).

MIRIS se koristi trima osnovnim metodama: metodom za modeliranje podataka, metodom za modeliranje procesa i metodom za modeliranje aplikacija. Metode su slične mnogobrojnim metodama u drugim metodologijama.

ISKUSTVA I PRAKSA KORIŠTENJA  MIRIS-A

Tvrtka RIS d.o.o. je prihvatila metodiku MIRIS kao svoju kuharicu za razvoj IS. Kroz dugogodišnja iskustva na projektiranju i gradnji informacijskih sustava za velike kupce (Croatia osiguranje, HRT...) tvrtka RIS je razvila svoj specifičan pristup i način rada koji se prvenstveno odnosi na analizu, modeliranje i projektiranje sustava i unaprijedila metodiku MIRIS.  Specijalizirane metodologija (MIRIS), dobila je u RIS-u odgovarajuću softversku podršku i usavršena je razvojna  tehnologija kao nadgradnja specijaliziranim razvojnim platformama i alatima.

Kvaliteta RIS-ovih proizvoda rezultat je vlastitog procesa razvoja softvera pod nazivom "metodika MIRIS", prvog i jedinog hrvatskog procesa razvoja koji je nositelj prestižnog znaka "Izvorno hrvatsko".

Za sustav upravljanja kvalitetom RIS posjeduje ISO 9001:2008 certifikat iz djelatnosti projektiranja, programiranja i održavanja informacijskih sustava i aplikacija, usluge data centra, a za sustav informacijske sigurnosti RIS posjeduje certifikat  ISO 27001:2005.

Metodika MIRIS koristi se još i u drugim našim ICT centrima i ne zaostaje za drugim specijaliziranim metodologijama.

References:

1. Pavlić, M., (1995): Tehnologija projektiranja informacijskih sustava – MIRIS, CASE, Opatija.
2.  Pavlić, M., (1996): Razvoj informacijskih sustava – projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb. 
3. Pavlić, M., Ivašić, M., Zamlić, I. (1999): Methodology MIRIS, Proceedings of the eight Electrotechnical and Computer Science Conference ERK'99, 23.09. – 25.09. 1999., Slovenian Section IEEE, Portorož, Slovenija, str. 309 – 312.
4. Pavlić, M.,”Informacijski sustavi”, Školska knjiga, Zagreb, 2011. UDK 533-12-10-0002, ISBN 978-953-0-30882-4, 298 strana,
5. Pavlić, M., “Oblikovanje baza podataka”, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2011. UDK 004.65(075.8), ISBN 978-953-7720-08-7, 205 strana
6. Jakupović, A., Pavlić, M., „Measuring the Complexity of Business Organization and Business Software Using Analytic Hierarchy Process (AHP)“, Computer Technology and Application, 2 (2011) , 9; 736-747