Kako je tekao razvoj ideja, metoda, događaja i alata na polju informacijskih sustava?
Nije moguće navesti sva važna otkrića vezana za metodologiju
razvoja informacijskih sustava.
Povijest razvoja najvažnijih metoda i specijalizirane metodologije prikazana je u sljedećoj tablici. Neke do metoda su i danas korisne, mnoge su kratko trajale, neke su poslužile za daljnji razvoj, u neke smo vjerovali, mnoge metode koje su brzo nestale nisu na popisu.
Uglavnom iza svake stavke leži velika priča, bar za jedan seminarski/završni/diplomski rad.
Pa tko voli, evo ideja.
Metoda: čemu služi, kada se koristi, što modelira, koje koncepte ima, kako izgledaju dijagrami, što može, što ne može, što u njoj ima smisla, što nema i zašto, iz čega je nastala, koliko je trajala, koja je metoda mijenja, gdje se koristila, autori, zašto je propala, i tako.
Uglavnom iza svake stavke leži velika priča, bar za jedan seminarski/završni/diplomski rad.
Pa tko voli, evo ideja.
Metoda: čemu služi, kada se koristi, što modelira, koje koncepte ima, kako izgledaju dijagrami, što može, što ne može, što u njoj ima smisla, što nema i zašto, iz čega je nastala, koliko je trajala, koja je metoda mijenja, gdje se koristila, autori, zašto je propala, i tako.
|
Godina
|
Metoda
|
Opis
|
|
1962.
|
Petri nets
|
C. A. Petri definirao je osnove
Petrijevih mreža.
|
|
1963.
|
Teorija IS
|
B. Langafors definirao je osnove
teorije informacijskih sustava.
|
|
1968.
|
Software engineering
|
Na NATO‑ovu savjetovanju u
Garmischu definirana je nova disciplina. Raspravlja se o „software
crisis“.
|
|
1970.
|
Relacijska metoda
|
E. F. Codd definirao je osnove
teorije relacijskih baza podataka.
|
|
1974.
|
HIPO
|
IBM je razvio metodu HIPO (Hierarchy,
Input, Process, Output).
|
|
1975.
|
JSP
|
M. Jackson je objavio
metodologiju.
|
|
1976.
|
SADT
|
D. Ross i tvrtka SOFTECH objavili
su metodologiju SADT (Structured Analysis and design Technique). Ta je metodologija i danas česta u praktičnoj
upotrebi.
|
|
1976.
|
HOS
|
M. Hamilton i S. Zeldin razvili su
metodologiju HOS (Higher Order Software).
|
|
1976.
|
ER
|
P. P. Chen objavio je metodu
Entiteta i veza koja je danas najčešće korištena za modeliranje podataka. Iz
nje je iznikla cijela jedna klasa metodologija orijentiranih na podatke.
|
|
1977.
|
SD
|
L. Constantin i E. Yourdon
definirali su metodologiju SD (Structured Design).
|
|
1977.
|
PSL/PSA
|
Razvijen je prvi CASE alat i metodologija na
Sveučilištu u Michigenu u okviru projekta ISDOS.
|
|
1978.
|
SA
|
T. De Marco objavio je
metodologiju strukturne analize SA (Structured Analysis).
|
|
1978.
|
BSP
|
IBM je razvio metodologiju
strateškog planiranja BSP (Business System Planning).
|
|
1979.
|
SSA
|
C. Gane i T. Sarson objavili su
strukturnu analizu sustava SSA (Structured Systems Analysis).
|
|
1979.
|
IDEF
|
R. G. Brown započeo je razvoj
metodologije. US Air Force potakla
je projekt ICAM (Integrated Computer Aided Manufacturing) u kojem su definirani sljedeći jezici raznih namjena:
·
IDEF0 za općenite funkcije, probleme i
informacije
·
IDEF1 za konceptualno modeliranje podataka,
·
IDEF2 za modeliranje simulacija,
Daljnjim razvojem definirano je
više standarda:
·
IDEF1X za logičko modeliranje podataka,
·
IDEF3 za modeliranje procesa, događaja,
dijagrama prijelaza stanja,
·
IDEF4 za objektno orijentirani dizajn
softvera,
·
IDEF5[1]
za ontološke opise stvarnosti koju je kreirao čovjek (vojska, privreda,
školstvo i sl.) i to za razumijevanje, projektiranje, upravljanje,
organiziranje i sl.
·
IDEF1X97 logičko modeliranje podataka s
objektno orijentiranim proširenjima.
|
|
1979.
|
ER konferencija
|
Savjetovanje „Entity-Relationship
Approach to Systems Analysis and Design. Proc. 1st International Conference
on the Entity-Relationship Approach“ započelo
je 1979. Na savjetovanju se unapređuju metode za modeliranje.
|
|
1981.
|
ISAC
|
M. Lundeberg završio je
metodologiju ISAC (Information Systems Work and Analysis of Change). Razvoj je započeo
1971. godine.
|
|
1981.
|
Data Analysis
|
I. Palmer objavio je metodologiju Data
Analysis.
|
|
1981.
|
IE
|
Information Engineering.
J. Martin i C. Finkelnstein objavili su metodologiju informacijskog
inženjeringa. Metodologija je koncentrirana na modeliranje podataka.
|
|
1981.
|
SSADM
|
Metodologija SSADM (Structured
Systems Analysis and Design Method) kao dobra
praksa projektiranja započela je 1981. Verzija 3. objavljena je 1986., a
verzija 4. 1990. godine uključila je formalno i prototipiranje.
|
|
1981.
|
URM
|
Universal relation model
je opći relacijski model u kojem svi nazivi atributa imaju jedinstveno ime i
za svaki skup atributa postoji jedna osnovna veza. [Fagin et al., 1982; Kent,
1981; Maier et al., 1984].
|
|
1982.
|
USE.IT
|
Izrađen prvi efikasan CASE alat USE.IT na osnovi metodologije HOS, koji
je prevodio opis u izvršni kod.
|
|
1983.
|
JSD
|
M. Jackson objavio je metodologiju
JSD (Jackson System Development)
|
|
1989.
|
CASE[2] Savjetovanje
|
Godine 1989. održano je prvo savjetovanje „CASE“ u Opatiji.
|
|
1989.
|
Euromethod
|
Ona omogućuje otvoreno tržište u
inženjerstvu informacijskog sustava u cijeloj Europi i omogućuje da se
različite metode korištene u Europskoj zajednici usporede, harmoniziraju,
iskoriste trenutne sposobnosti i omogući zajednički cilj za budući razvoj tih
metoda. Eurometoda razvijena je iz sljedećih metodologija: SSADM (Velika
Britanija); MERISE (Francuska); DAFNE (Italija); IE (SAD); MEIN (Španjolska);
SDM (Nizozemska); VORGEHENSMODELL (Njemačka).
|
|
1990.
|
OOA
|
P. Coad i E. Yourdon objavili su cjelovitu metodologiju objektno
orijentiranog projektiranja informacijskog sustava OOP
(Object-oriented Analysis).
|
|
1991.
|
OMT
|
Rumbaugh, Blaha, Premelani, Eddy i
Lorensen definirali su tehnologiju objektnog modeliranja OMT.
|
|
1992.
|
IDEA
|
Započeo je razvoj europske
objektno orijentirane metodologije. IDEA je završena 1996.
|
|
1995.
|
MIRIS
|
M. Pavlić objavio specijaliziranu
metodologiju (metodiku) MIRIS
|
|
1997
|
OML
|
OPEN Modeling Language je
proizvod grupacije OPEN (Object-oriented Process, Environment and
Notation), a u njegovu nastanku participirali
su Donald G. Firesmith, Meilir Page-Jones, Brian Henderson-Sallers, Ian
Graham.
|
|
1997
|
UML
|
UML (Unified Modelling
Language) je jezik za specijaliziranje,
vizualiziranje, konstruiranje i dokumentiranje podataka softverskog sistema,
kako za poslovna modeliranja tako i za druge nesoftverske sisteme. UML su
osmislili Grady Booch, James Rumbaugh i Ivar Jacobson te 1997. predali 1.0
verziju programa u Object Management Group (OMG).
|
|
1998
|
ORM
|
Object Role Modeling (ORM)
je postupak konceptualnog modeliranja koji predmet modeliranja promatra kao
skup objekata koji igraju određene uloge. Najpoznatija verzija ORM-a je NIAM
(engl. Natural Language
Information Analysis Method). ORM je nastao
70-ih godina, a njegov je idejni tvorac prof. Nijssen
|
|
1998.
|
XML
|
XML modeliranje podataka u Extensible Markup Language – jezik za
označavanje podataka koji proizlazi iz SGML (ISO 8879) i koristi se za
različite namjene: odvajanje podataka od prezentacije, razmjenu i pohranu
podataka, povećanje dostupnosti podataka i izradu novih specijaliziranih
jezika za označavanje. Prva verzija XML 1.0 kreirana je 1998., a druga
verzija 1.1 objavljena je 2004.
|
|
1999.
|
XP
|
Extreme Programming (XP)
je metodologija promišljenog i discipliniranog pristupa razvoju softvera,
koja unapređuje projekte razvoja softvera na četiri osnovna načina: jačanjem
komunikacije između programera i korisnika, jednostavnošću oblikovanja,
povratnim informacijama i hrabrim odgovaranjem na svaku promjenu zahtjeva i
tehnologije. XP je idealan za rizične projekte s dinamičnim zahtjevima, a
kreirali su ga Kent Beck, Ward Cunningham i Ron Jeffries za vrijeme rada na
C3[3] projektu. Razvoj XP-a započinje 1996., dok 1999. Beck objavljuje
knjigu o metodologiji „Extreme Programming Explained“, a 2006. velik broj projekata za razvoj softvera
nastavlja s korištenjem te metodologije.
|
|
2004.
|
COM
|
Concept-oriented model je
model podataka utemeljen na teoriji rešetke i uređenim skupovima. On formalno
i eksplicitno razdvaja fizičku i logičku strukturu i jedna od glavnih ideja
je simultana multidimenzionalnost i hijerarhija. Alexandr Savinov zaslužan je
za taj model iz 2004.
|
