Koja su to otkrića, najviše promijenila svijet?

RAZGOVOR: Mile Pavlić
Razgovarao Vladimir MRVOŠ

Računalna otkrića koja su promijenila svijet

Računala nas okružuju, a opet malo znamo o njima. Koliko su ona promijenila svijet, činjenica je koju ne treba posebno dokazivati. O toj temi u okviru »Otvorenog dana« Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci, govorio je i prof. dr. Mile Pavlić, koji je održao zanimljivo predavanje pod nazivom »IT otkrića koja su promijenila svijet«. Razgovarali smo s njim na tu temu, a onda zaključili da imamo materijala i za zanimljivu rubriku koju ćemo objavljivati u nastavcima MultiMedije.

Novi List, Ponedijeljak, 13. kolovoza 2018.

----------------------
Pitanja:
Koja su to otkrića, najviše promijenila svijet? 

Svakako treba reći da je to moje mišljenje. Ono se »uglavnom« slaže s mišljenjima drugih. Na polju informatike to je »Računalo« (Computer) – dakle uređaj koji se bavi podacima.

Otkrićem računala otvorena je nova ljudska djelatnost i svaki čovjek stvara i koristi podatke. Računalo se koristi u gotovo svim drugim ljudskim djelatnostima. Koristi se privatno u obliku pametnih telefona i za obavljanje posla u svim organizacijama.

Mislim da su računalo u 20. stoljeću i Teslin sustav proizvodnje električne energije u 19. stoljeću, dva otkrića koja su najviše promijenila svijet i koja su stekla najveći broj korisnika.


Tko je prvi zamislio ideju računala?
Ideju za programibilni kalkulator, što je računalo, domislio je 1834. Charles Babbage i nazvao ga Analitički stroj. Ideju o napravi za izračunavanje i printanje pomorskih tablica prezentirao je engleskoj vladi. Za projekt je tražio 1500 funti. Novce je dobio, potrošio i tražio još toliko. Kad je i to potrošio tražio je još dva puta po 3000 funti i to je dobio. Poslije toga više mu nisu dali i projekt je propao. Možemo iz ove priče nešto zaključiti. Istraživači su naivni glede novca, obično traže malo novca i misle da je to dovoljno. Na kraju Charles se posvetio dizajniranju sve boljeg stroja i zamislio te nacrtao sve važne funkcije računala. Angažirao je i jednu matematičarku, Adu Augustu Lovelace da napiše program za njegov stroj. I napisala je program koji bi radio da je on stroj napravio. Očito je programiranje daleko lakši posao od izgradnje strojeva. U njegovo vrijeme nisu ga voljeli. Jedan od kritičara je izjavio da je za te novce mogao napraviti bar neku pametnu igračku. Danas znamo da se računalo najčešće koristi kao pametna igračka. Proći će stotinjak godina do ostvarenja ovog sna. U to vrijeme još nije bilo struje, Teslina hidroelektrana u Šibeniku, prva u Europi, proradila je tek 1895. godine. Zamislite, planirao je pokretati stroj uz pomoć parnog stroja. Općenito neke dobre ideje ne mogu se ostvariti dok se razvoj društva ne popne na višu razinu zrelosti.

Video snimak predavanja:

Predavanje pod nazivom »IT otkrića koja su promijenila svijet« može se i pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=bXDrTnWCVJA