Može li se postaviti hipoteza bez da se naslućuje odgovor?

SLUTNJA naspram OTKRIĆA

Pitanje: da li je postavljanje hipoteze otkriće?

? može li se pretpostaviti otkriće ako misli nisu otkrile mogućnost povezivanja među mislima.

? Kakav je odnosa otkrića i pretpostavke o otkriću.

Evo još niza pitanja:
Da li je gradnja misaone stvarnosti istina?
Što je istina?
Da li je razmišljanje mislitelja znanstveno? Smije li znanstvenik glasno misliti, tj. lupetati?
Smijemo li misliti? Moramo li stalno provjeravati jesu li naše misli istinite? Je li to važno, kada nije, može li se u neistinitim mislima uživati, zašto je to tako, je li važno samo što je istina, je li misaona stvarnost važnija od objektivne?
Da li je važno znati istinu o ovome? Zašto?


Pitanja imaju svoj jasan odgovor u okviru sustava zvanog "Znanstveni prisup".

Ipak, znanstvenik je sam um znanstvenika, koji je u stanju naslutiti novo i nepoznato i postaviti hipotezu. Dakle um je slobodan postaviti bilo kakav odnos među pojmovima i vjerovati da je to istina, dok se ne dokaže istinitost.

Primjer: "dijamant može namagnetizirati željezo" (inače pučka zabluda). ok je to;)

dijelim, a nemam odgovore. imam još pitanja.

Znanost i znanstvenici

Znanost i znanstvenici

Motivacija: Znatiželja
Polje: Informatika, informacijski sustavi, misli o znanosti

U ovom tekstu prilažem jednu prezentaciju i moje viđenje faza znanstveno istraživačkog rada.

Prezentacija o obilježjima znanosti i različitosti znanstvenika održana je 17.11.2012. u Kampus-u u Rijeci prilikom pokretanja Doktorskog (Poslijediplomskog) studija iz Informatike.
Na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci pokrenut je Doktorski studij iz Informatike . U prvoj generaciji studenata upisano je 20 polaznika. Detalje o Odjelu i studiju možete naći na http://www.inf.uniri.hr/.
Karakteristika i razlika ovog studija je što se kandidati odmah od prvog nastavnog predavanja uvode u  znanstveno istraživački rad i to na njihovom problemu koji će obraditi u doktorskoj studiji.
Ovaj doktorski studij je zamišljen kako znanstveno istraživački projekt u kome se tijekom studija otkrivaju nova znanja. Od polaznika se traži minimalno usvajanje novih znanja učenjem napamet  (kao u srednjoj školi). Puno više se analizira, studira i istražuje problem te opisivanje otkrivanja i publiciranje znanstvenih radova na znanstvenim i stručnim konferencijama.

Nadamo se da će naši polaznici doktorskog studija biti zadovoljni i da će otkriti zanimljive i možebitne gospodarstvu  korisne novine na polju informatike.
Po završetku studija kandidatima pripada diploma Doktora znanosti iz Informacijskih znanosti.

Predavanja o znanosti i znanstvenicima

https://www.dropbox.com/s/fmnimfj2edxbakx/znanost%20Blog.ppsx?dl=0

Moj pogled na proces izrade znanstveno istraživačkog rada (ili faze rada jesu) jeste da se znanstveni proces sastoji iz najmanje dva kruga kretanja od prakse do teorije i to:

I. ISKUSTVENA faza (u realnosti, praktične) - tijelo kao stroj u realnosti
1. percipiranje objektivne stvarnosti osjetilima
2. rad u sustavima i na projektima
3. pamćenje događaja tijekom rada na poslovima
4. učenje i širenje predodžbi

II. ANALITIČKA faza (umne, teorijske) - svijest znanstvenika
1. Uočavanje problema (zagonetke, neriješenog, ili želje za boljim rješenjem, intuicija)
2. Postavljanje znanstvenog pitanja na osnovi problema
3. Postavljanje hipoteza, kao rješenja problema
4. Analiza hipoteze i otkrivanje pojmova u hipotezi
5. Prevođenje pojmova u model kao osnovu istraživanja
6. Planiranje istraživanja te dodavanje/odbacivanje varijabli na modelu
7. Dorada hipoteza u skladu s novim modelom
8. Analiza rješavanja problema novim hipotezama
---- ponavljanje gornjih misaonih aktivnosti sve dok nismo zadovoljni sa znanstvenim pitanjem na koje će biti dat odgovor kroz hipoteze i s modelom koji će moći podržati dokazivanje hipoteza. Poželjo je jasno izreći cilj rada, stvoriti viziju što ćemo imati kada sve bude gotovo.
9. Prevođenje modela u: ankete, tablice, shemu baze podataka, ... i druge metode prikupljanja podataka

III. EKSPERIMENTALNA faza (u realnosti, praktične) - svjesno djelovanje s ciljem provjere
1. provođenje istraživanja i skladu s modelom
2. prikupljanje činjenica o procesima i pojavama u objektivnoj stvarnosti
3. pretvaranje činjenica u relevantne podatke i njihov upis u bazu podataka (excel, Oracle,...)
4. nadopunjavanje podataka, čišćenje podataka, uparivanje

IV. faza OTKRIĆA (umne, teorijske) faze - promišljanje o poklapanju predodžbe i percepcije
1. analiza prikupljenih podataka, razlika očekivanog i mjerenog
2. obrada podataka
3. zaključivanje
4. pisanje znanstvenog izvještaja

U različitoj literaturi ovaj proces (metodika) je različito opisan.
Metodika je zapravo pojednostavljenje procesa u četiri faze, ustvari tri. Prva faza je svakako iza vas, jer nešto o nečemu znate. Preostaju vam tri faze. Fazu Analize izvodite s mentorom i njegova je odgovornost da vas usmjeri u plodnu materiju. Preostaju vam dvije zadnje faze.

MODEL ISTRAŽIVANJA
Ovaj prijedlog ima jedno bitnu odliku u fazi II., i to je moj osobni doprinos izmijeni koji sam uočio radeći na doktoratu sa kolegicom Sanjom Čandrlić, u kojoj se za izradu modela predlaže prevođenje znanstvenih koncepata: pojam, varijable, činjenica, .. u koncepte metode EV i to: tip entiteta, tip veze, slab/jak, apstrakcija generalizacijska, ...
Ovaj prijedlog je misao i prema tome je još uvijek hipotetičan a dokazan je na malom broj uzoraka, te se očekuje, mlađi istraživač, koji će tu hipotezu potpuno dokazati ili opovrgnuti ili odrediti uvjete u kojima ona vrijedi.