Znanost i znanstvenici
Motivacija: Znatiželja
Polje: Informatika, informacijski sustavi, misli o znanosti
U ovom tekstu prilažem jednu prezentaciju i moje viđenje faza znanstveno istraživačkog rada.
Prezentacija o obilježjima znanosti i različitosti znanstvenika održana je 17.11.2012. u Kampus-u u Rijeci prilikom pokretanja Doktorskog (Poslijediplomskog) studija iz Informatike.
Na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci pokrenut je Doktorski studij iz Informatike . U prvoj generaciji studenata upisano je 20 polaznika. Detalje o Odjelu i studiju možete naći na http://www.inf.uniri.hr/.
Karakteristika i razlika ovog studija je što se kandidati odmah od prvog nastavnog predavanja uvode u znanstveno istraživački rad i to na njihovom problemu koji će obraditi u doktorskoj studiji.
Ovaj doktorski studij je zamišljen kako znanstveno istraživački projekt u kome se tijekom studija otkrivaju nova znanja. Od polaznika se traži minimalno usvajanje novih znanja učenjem napamet (kao u srednjoj školi). Puno više se analizira, studira i istražuje problem te opisivanje otkrivanja i publiciranje znanstvenih radova na znanstvenim i stručnim konferencijama.
Nadamo se da će naši polaznici doktorskog studija biti zadovoljni i da će otkriti zanimljive i možebitne gospodarstvu korisne novine na polju informatike.
Po završetku studija kandidatima pripada diploma Doktora znanosti iz Informacijskih znanosti.
Predavanja o znanosti i znanstvenicima
https://www.dropbox.com/s/fmnimfj2edxbakx/znanost%20Blog.ppsx?dl=0
Moj pogled na proces izrade znanstveno istraživačkog rada (ili faze rada jesu) jeste da se znanstveni proces sastoji iz najmanje dva kruga kretanja od prakse do teorije i to:
I. ISKUSTVENA faza (u realnosti, praktične) - tijelo kao stroj u realnosti
1. percipiranje objektivne stvarnosti osjetilima
2. rad u sustavima i na projektima
3. pamćenje događaja tijekom rada na poslovima
4. učenje i širenje predodžbi
II. ANALITIČKA faza (umne, teorijske) - svijest znanstvenika
1. Uočavanje problema (zagonetke, neriješenog, ili želje za boljim rješenjem, intuicija)
2. Postavljanje znanstvenog pitanja na osnovi problema
3. Postavljanje hipoteza, kao rješenja problema
4. Analiza hipoteze i otkrivanje pojmova u hipotezi
5. Prevođenje pojmova u model kao osnovu istraživanja
6. Planiranje istraživanja te dodavanje/odbacivanje varijabli na modelu
7. Dorada hipoteza u skladu s novim modelom
8. Analiza rješavanja problema novim hipotezama
---- ponavljanje gornjih misaonih aktivnosti sve dok nismo zadovoljni sa znanstvenim pitanjem na koje će biti dat odgovor kroz hipoteze i s modelom koji će moći podržati dokazivanje hipoteza. Poželjo je jasno izreći cilj rada, stvoriti viziju što ćemo imati kada sve bude gotovo.
9. Prevođenje modela u: ankete, tablice, shemu baze podataka, ... i druge metode prikupljanja podataka
III. EKSPERIMENTALNA faza (u realnosti, praktične) - svjesno djelovanje s ciljem provjere
1. provođenje istraživanja i skladu s modelom
2. prikupljanje činjenica o procesima i pojavama u objektivnoj stvarnosti
3. pretvaranje činjenica u relevantne podatke i njihov upis u bazu podataka (excel, Oracle,...)
4. nadopunjavanje podataka, čišćenje podataka, uparivanje
IV. faza OTKRIĆA (umne, teorijske) faze - promišljanje o poklapanju predodžbe i percepcije
1. analiza prikupljenih podataka, razlika očekivanog i mjerenog
2. obrada podataka
3. zaključivanje
4. pisanje znanstvenog izvještaja
U različitoj literaturi ovaj proces (metodika) je različito opisan.
Metodika je zapravo pojednostavljenje procesa u četiri faze, ustvari tri. Prva faza je svakako iza vas, jer nešto o nečemu znate. Preostaju vam tri faze. Fazu Analize izvodite s mentorom i njegova je odgovornost da vas usmjeri u plodnu materiju. Preostaju vam dvije zadnje faze.
MODEL ISTRAŽIVANJA
Ovaj prijedlog ima jedno bitnu odliku u fazi II., i to je moj osobni doprinos izmijeni koji sam uočio radeći na doktoratu sa kolegicom Sanjom Čandrlić, u kojoj se za izradu modela predlaže prevođenje znanstvenih koncepata: pojam, varijable, činjenica, .. u koncepte metode EV i to: tip entiteta, tip veze, slab/jak, apstrakcija generalizacijska, ...
Ovaj prijedlog je misao i prema tome je još uvijek hipotetičan a dokazan je na malom broj uzoraka, te se očekuje, mlađi istraživač, koji će tu hipotezu potpuno dokazati ili opovrgnuti ili odrediti uvjete u kojima ona vrijedi.
Motivacija: Znatiželja
Polje: Informatika, informacijski sustavi, misli o znanosti
U ovom tekstu prilažem jednu prezentaciju i moje viđenje faza znanstveno istraživačkog rada.
Prezentacija o obilježjima znanosti i različitosti znanstvenika održana je 17.11.2012. u Kampus-u u Rijeci prilikom pokretanja Doktorskog (Poslijediplomskog) studija iz Informatike.
Na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci pokrenut je Doktorski studij iz Informatike . U prvoj generaciji studenata upisano je 20 polaznika. Detalje o Odjelu i studiju možete naći na http://www.inf.uniri.hr/.
Karakteristika i razlika ovog studija je što se kandidati odmah od prvog nastavnog predavanja uvode u znanstveno istraživački rad i to na njihovom problemu koji će obraditi u doktorskoj studiji.
Ovaj doktorski studij je zamišljen kako znanstveno istraživački projekt u kome se tijekom studija otkrivaju nova znanja. Od polaznika se traži minimalno usvajanje novih znanja učenjem napamet (kao u srednjoj školi). Puno više se analizira, studira i istražuje problem te opisivanje otkrivanja i publiciranje znanstvenih radova na znanstvenim i stručnim konferencijama.
Nadamo se da će naši polaznici doktorskog studija biti zadovoljni i da će otkriti zanimljive i možebitne gospodarstvu korisne novine na polju informatike.
Po završetku studija kandidatima pripada diploma Doktora znanosti iz Informacijskih znanosti.
Predavanja o znanosti i znanstvenicima
https://www.dropbox.com/s/fmnimfj2edxbakx/znanost%20Blog.ppsx?dl=0
Moj pogled na proces izrade znanstveno istraživačkog rada (ili faze rada jesu) jeste da se znanstveni proces sastoji iz najmanje dva kruga kretanja od prakse do teorije i to:
I. ISKUSTVENA faza (u realnosti, praktične) - tijelo kao stroj u realnosti
1. percipiranje objektivne stvarnosti osjetilima
2. rad u sustavima i na projektima
3. pamćenje događaja tijekom rada na poslovima
4. učenje i širenje predodžbi
II. ANALITIČKA faza (umne, teorijske) - svijest znanstvenika
1. Uočavanje problema (zagonetke, neriješenog, ili želje za boljim rješenjem, intuicija)
2. Postavljanje znanstvenog pitanja na osnovi problema
3. Postavljanje hipoteza, kao rješenja problema
4. Analiza hipoteze i otkrivanje pojmova u hipotezi
5. Prevođenje pojmova u model kao osnovu istraživanja
6. Planiranje istraživanja te dodavanje/odbacivanje varijabli na modelu
7. Dorada hipoteza u skladu s novim modelom
8. Analiza rješavanja problema novim hipotezama
---- ponavljanje gornjih misaonih aktivnosti sve dok nismo zadovoljni sa znanstvenim pitanjem na koje će biti dat odgovor kroz hipoteze i s modelom koji će moći podržati dokazivanje hipoteza. Poželjo je jasno izreći cilj rada, stvoriti viziju što ćemo imati kada sve bude gotovo.
9. Prevođenje modela u: ankete, tablice, shemu baze podataka, ... i druge metode prikupljanja podataka
III. EKSPERIMENTALNA faza (u realnosti, praktične) - svjesno djelovanje s ciljem provjere
1. provođenje istraživanja i skladu s modelom
2. prikupljanje činjenica o procesima i pojavama u objektivnoj stvarnosti
3. pretvaranje činjenica u relevantne podatke i njihov upis u bazu podataka (excel, Oracle,...)
4. nadopunjavanje podataka, čišćenje podataka, uparivanje
IV. faza OTKRIĆA (umne, teorijske) faze - promišljanje o poklapanju predodžbe i percepcije
1. analiza prikupljenih podataka, razlika očekivanog i mjerenog
2. obrada podataka
3. zaključivanje
4. pisanje znanstvenog izvještaja
U različitoj literaturi ovaj proces (metodika) je različito opisan.
Metodika je zapravo pojednostavljenje procesa u četiri faze, ustvari tri. Prva faza je svakako iza vas, jer nešto o nečemu znate. Preostaju vam tri faze. Fazu Analize izvodite s mentorom i njegova je odgovornost da vas usmjeri u plodnu materiju. Preostaju vam dvije zadnje faze.
MODEL ISTRAŽIVANJA
Ovaj prijedlog ima jedno bitnu odliku u fazi II., i to je moj osobni doprinos izmijeni koji sam uočio radeći na doktoratu sa kolegicom Sanjom Čandrlić, u kojoj se za izradu modela predlaže prevođenje znanstvenih koncepata: pojam, varijable, činjenica, .. u koncepte metode EV i to: tip entiteta, tip veze, slab/jak, apstrakcija generalizacijska, ...
Ovaj prijedlog je misao i prema tome je još uvijek hipotetičan a dokazan je na malom broj uzoraka, te se očekuje, mlađi istraživač, koji će tu hipotezu potpuno dokazati ili opovrgnuti ili odrediti uvjete u kojima ona vrijedi.
Nema komentara:
Objavi komentar