Pretraži ovaj blog

četvrtak, 9. svibnja 2013.

Model poslovnih procesa


Kako napraviti dijagram toka podataka?!

Odgovor je jednostavan, kao Samanta Sandrić! 
Njen rad je u prilogu.
Upute za pisanje seminarskog rada prikazane su u postu Kako napisati "Seminarski rad"?

Najlošiji i najstariji način opisa poslovnih procesa sustava je običan tekstualni zapis. On ima niz nedostataka, a najveća je mana nemogućnost održavanja i pretraživanja informacija. Rješenje problema prikaza mnogobrojnih povezanih informacija leži u grafičkom prikazu informacija na više različitih razina apstrakcije, odnosno u metodi za modeliranje procesa.

Model procesa se obično dokumentira nekom odabranom metodom za modeliranje procesa. Jedna od češćih metoda je DTP.


Dijagram toka podataka (engl. Dataflow Diagram, skraćeno: DTP odnosno DFD) grafičko je sredstvo za modeliranje i prezentaciju procesa sustava.

DTP je uveo DeMarco 1978. godine (De Marco, 1979). DTP je nastao proširenjem tehnike „ulaz – proces – izlaz” (engl. Input-Process-Output, skraćeno: IPO) i tehnike HIPO (engl. Hierarchical IPO) tvrtke IBM. Ideja je metode HIPO promatrati sustav i uočiti jedan ili nekoliko ulaza kojima se koristi jedan određeni proces ili skup procesa iste klase te uočiti jedan ili nekoliko izlaza iz tog procesa. Ta je ideja osnova ostalih inženjerskih disciplina. Koncepti DTP nisu potpuno novi, njih su analitičari drugih predmetnih područja uočili stotinama godina prije.

Odlike DTP-a jesu:
  • DTP je grafički prikaz procesa
  • korisnik i analitičar zajedno dolaze do modela
  • precizno se definiraju zahtjevi korisnika
  • DTP je jezik za komunikaciju korisnika i analitičara
  • broj različitih vrsta grafičkih simbola na DTP je malen (četiri osnovna simbola).

 Dijagram toka podataka sastoji se od:
1.     ulaznih i izlaznih tokova podataka (izvještaja, dokumenata, e-dokumenata) koje sustav dobiva ili daje u okruženje,
2.     vanjskih objekata (organizacija, ljudi, drugih sustava) koji šalju prema sustavu podatke ili primaju tokove podataka od sustava,
3.     procesa sustava (programa, aktivnosti, radova, podsustava) koji transformiraju ulazne tokove u izlazne tokove podataka i
4.     spremišta podataka (baze podataka, kartoteke, e-dokumenata) u kojima se čuvaju podatci potrebni za izvršenje procesa ili dobiveni kao rezultat rada procesa.

Dijagram toka podataka sliči tehnici mrežnoga planiranja, ali, naravno, postoje razlike jer je cilj strukturne analize uvesti notaciju, ne za planiranje i praćenje aktivnosti na projektu, nego za definiranje mehanizma međudjelovanja svih aktivnosti u poslovnoj organizaciji, neovisno o vremenu izvođenja.
On specificira što sustav radi, odnosno što će sustav raditi na logičkoj razini. Osim toga, moguće je dijagram toka podataka iskoristiti za opis fizičke razine sustava (postojećeg i budućeg).
Do danas je izvorna tehnika DTP-a nadograđena i postoji niz varijanti DTP-a koje se malo međusobno razlikuju, bez obzira na veliku razliku u izglednom obliku.
Osnovni cilj procesne analize sustava jest utvrđivanje logičkog toka podataka kroz sustav. Procesi na dijagramu toka podataka paralelno se (istodobno) izvršavaju u stvarnom sustavu. Dijagram toka podataka nije blok-dijagram (Flow Chart, dijagram toka programa, prikaz algoritma kao rješenja nekog problema) koji kontrolira redoslijed izvršenja. On nije i ne sadržava opise programske logike niti iz njega može proizaći programska potpora.
Pomoću DTP-a jasno se i detaljno u grafičkom obliku predočuje „sustav” te se on može lako, brzo i u potpunosti shvatiti. 

Ovaj kratak opis nije dovoljan za razumijevanje ove metode, posebice nije dovoljan za usvajanje tehnike modeliranja procesa, kao vještine analize poslovnih sustava. 
Također ništa nismo rekli čemu to služi, ali više informacija možete potražiti u mojim starijim knjigama, valjda ih ima u našim bibliotekama.

Evo uratka jedne studentice informatike na Odjelu za informatiku Sveučilištu u Rijeci.



Nema komentara:

Objavi komentar