Pretraži ovaj blog

nedjelja, 14. rujna 2014.

Povijest Metodologija razvoja informacijskih sustava


Kako je tekao razvoj ideja, metoda, događaja i alata na polju informacijskih sustava?

Nije moguće navesti sva važna otkrića vezana za metodologiju razvoja informacijskih sustava. 
Povijest razvoja najvažnijih metoda i specijalizirane metodologije prikazana je u sljedećoj tablici. Neke do metoda su i danas korisne, mnoge su kratko trajale, neke su poslužile za daljnji razvoj, u neke smo vjerovali, mnoge metode koje su brzo nestale nisu na popisu.
Uglavnom iza svake stavke leži velika priča, bar za jedan seminarski/završni/diplomski rad.

Pa tko voli, evo ideja.
Metoda: čemu služi, kada se koristi, što modelira, koje koncepte ima, kako izgledaju dijagrami, što može, što ne može, što u njoj ima smisla, što nema i zašto,  iz čega je nastala, koliko je trajala, koja je metoda mijenja, gdje se koristila, autori, zašto je propala, i tako.

Tablica: Važniji događaji na polju Metodologije razvoja informacijskog sustava
Godina
Metoda
Opis
1962.
Petri nets
C. A. Petri definirao je osnove Petrijevih mreža.
1963.
Teorija IS
B. Langafors definirao je osnove teorije informacijskih sustava.
1968.
Software engineering
Na NATO‑ovu savjetovanju u Garmischu definirana je nova disciplina. Raspravlja se o „software crisis“.
1970.
Relacijska metoda
E. F. Codd definirao je osnove teorije relacijskih baza podataka.
1974.
HIPO
IBM je razvio metodu HIPO (Hierarchy, Input, Process, Output).
1975.
JSP
M. Jackson je objavio metodologiju.
1976.
SADT
D. Ross i tvrtka SOFTECH objavili su metodologiju SADT (Structured Analysis and design Technique). Ta je metodologija i danas česta u praktičnoj upotrebi.
1976.
HOS
M. Hamilton i S. Zeldin razvili su metodologiju HOS (Higher Order Software).
1976.
ER
P. P. Chen objavio je metodu Entiteta i veza koja je danas najčešće korištena za modeliranje podataka. Iz nje je iznikla cijela jedna klasa metodologija orijentiranih na podatke.
1977.
SD
L. Constantin i E. Yourdon definirali su metodologiju SD (Structured Design).
1977.
PSL/PSA
Razvijen je prvi CASE alat i metodologija na Sveučilištu u Michigenu u okviru projekta ISDOS.
1978.
SA
T. De Marco objavio je metodologiju strukturne analize SA (Structured Analysis).
1978.
BSP
IBM je razvio metodologiju strateškog planiranja BSP (Business System Planning).
1979.
SSA
C. Gane i T. Sarson objavili su strukturnu analizu sustava SSA (Structured Systems Analysis).
1979.
IDEF
R. G. Brown započeo je razvoj metodologije. US Air Force potakla je projekt ICAM (Integrated Computer Aided Manufacturing) u kojem su definirani sljedeći jezici raznih namjena:
·         IDEF0 za općenite funkcije, probleme i informacije
·         IDEF1 za konceptualno modeliranje podataka,
·         IDEF2 za modeliranje simulacija,
Daljnjim razvojem definirano je više standarda:
·         IDEF1X za logičko modeliranje podataka,
·         IDEF3 za modeliranje procesa, događaja, dijagrama prijelaza stanja,
·         IDEF4 za objektno orijentirani dizajn softvera,
·         IDEF5[1] za ontološke opise stvarnosti koju je kreirao čovjek (vojska, privreda, školstvo i sl.) i to za razumijevanje, projektiranje, upravljanje, organiziranje i sl.
·         IDEF1X97 logičko modeliranje podataka s objektno orijentiranim proširenjima.
1979.
ER konferencija
Savjetovanje „Entity-Relationship Approach to Systems Analysis and Design. Proc. 1st International Conference on the Entity-Relationship Approach“ započelo je 1979. Na savjetovanju se unapređuju metode za modeliranje.
1981.
ISAC
M. Lundeberg završio je metodologiju ISAC (Information Systems Work and Analysis of Change). Razvoj je započeo 1971. godine.
1981.
Data Analysis
I. Palmer objavio je metodologiju Data Analysis.
1981.
IE
Information Engineering. J. Martin i C. Finkelnstein objavili su metodologiju informacijskog inženjeringa. Metodologija je koncentrirana na modeliranje podataka.
1981.
SSADM
Metodologija SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method) kao dobra praksa projektiranja započela je 1981. Verzija 3. objavljena je 1986., a verzija 4. 1990. godine uključila je formalno i prototipiranje.
1981.
URM
Universal relation model je opći relacijski model u kojem svi nazivi atributa imaju jedinstveno ime i za svaki skup atributa postoji jedna osnovna veza. [Fagin et al., 1982; Kent, 1981; Maier et al., 1984].
1982.
USE.IT
Izrađen prvi efikasan CASE alat USE.IT na osnovi metodologije HOS, koji je prevodio opis u izvršni kod.
1983.
JSD
M. Jackson objavio je metodologiju JSD (Jackson System Development)
1989.
CASE[2] Savjetovanje
Godine 1989. održano je prvo savjetovanje „CASE“ u Opatiji.
1989.
Euromethod
Ona omogućuje otvoreno tržište u inženjerstvu informacijskog sustava u cijeloj Europi i omogućuje da se različite metode korištene u Europskoj zajednici usporede, harmoniziraju, iskoriste trenutne sposobnosti i omogući zajednički cilj za budući razvoj tih metoda. Eurometoda razvijena je iz sljedećih metodologija: SSADM (Velika Britanija); MERISE (Francuska); DAFNE (Italija); IE (SAD); MEIN (Španjolska); SDM (Nizozemska); VORGEHENSMODELL (Njemačka).
1990.
OOA
P. Coad i E. Yourdon objavili su cjelovitu metodologiju objektno orijentiranog projektiranja informacijskog sustava OOP (Object-oriented Analysis).
1991.
OMT
Rumbaugh, Blaha, Premelani, Eddy i Lorensen definirali su tehnologiju objektnog modeliranja OMT.
1992.
IDEA
Započeo je razvoj europske objektno orijentirane metodologije. IDEA je završena 1996.
1995.
MIRIS
M. Pavlić objavio specijaliziranu metodologiju (metodiku) MIRIS
1997
OML
OPEN Modeling Language je proizvod grupacije OPEN (Object-oriented Process, Environment and Notation), a u njegovu nastanku participirali su Donald G. Firesmith, Meilir Page-Jones, Brian Henderson-Sallers, Ian Graham.
1997
UML
UML (Unified Modelling Language) je jezik za specijaliziranje, vizualiziranje, konstruiranje i dokumentiranje podataka softverskog sistema, kako za poslovna modeliranja tako i za druge nesoftverske sisteme. UML su osmislili Grady Booch, James Rumbaugh i Ivar Jacobson te 1997. predali 1.0 verziju programa u Object Management Group (OMG).
1998
ORM
Object Role Modeling (ORM) je postupak konceptualnog modeliranja koji predmet modeliranja promatra kao skup objekata koji igraju određene uloge. Najpoznatija verzija ORM-a je NIAM (engl. Natural Language Information Analysis Method). ORM je nastao 70-ih godina, a njegov je idejni tvorac prof. Nijssen
1998.
XML
XML modeliranje podataka u Extensible Markup Language – jezik za označavanje podataka koji proizlazi iz SGML (ISO 8879) i koristi se za različite namjene: odvajanje podataka od prezentacije, razmjenu i pohranu podataka, povećanje dostupnosti podataka i izradu novih specijaliziranih jezika za označavanje. Prva verzija XML 1.0 kreirana je 1998., a druga verzija 1.1 objavljena je 2004.
1999.
XP
Extreme Programming (XP) je metodologija promišljenog i discipliniranog pristupa razvoju softvera, koja unapređuje projekte razvoja softvera na četiri osnovna načina: jačanjem komunikacije između programera i korisnika, jednostavnošću oblikovanja, povratnim informacijama i hrabrim odgovaranjem na svaku promjenu zahtjeva i tehnologije. XP je idealan za rizične projekte s dinamičnim zahtjevima, a kreirali su ga Kent Beck, Ward Cunningham i Ron Jeffries za vrijeme rada na C3[3] projektu. Razvoj XP-a započinje 1996., dok 1999. Beck objavljuje knjigu o metodologiji „Extreme Programming Explained“, a 2006. velik broj projekata za razvoj softvera nastavlja s korištenjem te metodologije.
2004.
COM
Concept-oriented model je model podataka utemeljen na teoriji rešetke i uređenim skupovima. On formalno i eksplicitno razdvaja fizičku i logičku strukturu i jedna od glavnih ideja je simultana multidimenzionalnost i hijerarhija. Alexandr Savinov zaslužan je za taj model iz 2004.




[1] Poznato i kao knowledge engineering of enterprise ontologies
[2] Savjetovanje je nastavak "Savjetovanja za informatičku djelatnost" u organizaciji Privredne komore Rijeka koje je održano prvi put 1984.
[3] Chrysler Comprehensive Compensation System projekt

Nema komentara:

Objavi komentar