Pretraži ovaj blog

petak, 21. travnja 2017.

Specijalizirana metodologija MIRIS v. 2017


U ovom članku želim prikazati izmijene u MIRIS-u nastale iskustvom u praksi njezinog korištenja i poteškoćama koje želimo otkloniti proširenjem metodologije MIRIS.

Informacijski sustav (IS) je dio svake organizacije. IS se pravi - razvija od strane informatičara raznih struka. Postoje različite "kuharice" kako se razvija IS. MIRIS je jedna od njih.

Specijalizirana metodologija MIRIS ili metodika MIRIS (skraćeno od hrvatskog Metodologija za Razvoj Informacijskog Sustava).  

Što je to MIRIS? 
To je skup je metoda i uputa čiji je ukupni cilj projektirati i izgraditi informacijski sustav (IS). Njezino je oblikovanje započelo 1984. godine, a objavljena je 1995. godine. Razvoj metodike se mijenjao kroz vrijeme primjenom i provjerom u praksi. 

Puno mi osoba u pomoglo u razvoju metodike MIRIS. Metodika ovim izmjenama nije završila svoj razvoj, uskoro će doživjeti još promjena s ciljem poboljšanja procesa razvoja IS. Cilj razvoja metodike je naći minimalnu količinu aktivnosti nužnu i dovoljnu za postizanje dobrog IS. To je razlog zašto teško ubacujemo nove aktivnosti sve dok praksa ne pokaže slabosti i nužnost proširenja metodike.

IS se gradi (kao i drugi proizvodi) u fazama, prvo jedno pa drugo i tako do kraja proizvoda odnosno projekta. Preskakanje faza je moguć ali koji put može imati mane u izgubljenom vremenu, novcu ili propalim projektima.
Specijalizirana metodologija propisuje faze razvoja i aktivnosti pojedine faze do potrebne razine detalja informacijskih sustava potrebne kupcu i softverskoj tvornici za ugovaranje i isporuku projekta i programskog proizvoda.

Faze životnog ciklusa razvoja IS po MIRIS-u grupirane su u dvije skupine faza: 
  • logičko oblikovanje (projektiranje IS) i 
  • fizičko oblikovanje (izgradnja IS). 

Svaka skupina faza (grupa) ima faze. Faze se dalje dijele u aktivnosti.


Osnovna hipoteza oko koje je MIRIS oblikovan jest „dekompozicija sustava”, a glasi:
  • životni ciklus projektiranja podijeliti u faze
  • u prvoj fazi apstraktno modelirati cijeli sustav i u tom modelu sustav podijeliti u podsustave
  • u drugoj fazi modelirati podsustav i propisati odgovarajuću metodu za modeliranje procesa
  • u trećoj fazi modelirati podatke relevantnih procesa i definirati arhitekturu aplikacije prema modelu procesa, modelu podataka ili postojećim sličnim aplikacijama.


MIRIS se koristi trima osnovnim metodama: metodom za modeliranje podataka, metodom za modeliranje procesa i metodom za modeliranje aplikacija. Metode su slične mnogobrojnim metodama u drugim metodologijama.

Faze i aktivnosti životnog ciklusa razvoja informacijskog sustava prema specijaliziranoj metodologiji MIRIS verzija 2017. prikazane su u sljedećim tablicama.



Projektiranje: Strateško planiranje
Faza 1. STRATEŠKO PLANIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA (SP)
1.1. Analiza: definiranje i poduka tima, dekompozicija procesa, popis dokumentacije i kretanje kroz sustav
1.2 Podsustavi: određivanje podsustava i veza
1.3 Prioriteti: određivanje prioriteta
1.4 Resursi: definiranje cjelovite infrastrukture
1.5 Plan: planiranje glavnih projekata i aktivnosti

Projektiranje: Glavni projekt
Faza 2. GLAVNI PROJEKT (GP)
2.1. PZ: izradba projektnog zadatka
2.2 DTP: intervjuiranje, raščlanjivanje i modeliranje procesa (DTP)
2.3 Procesi GP: analiza procesa, problema i prijedloga poboljšanja
2.4 Podatci GP: opisivanje podataka
2.5 Plan GP: planiranje izvedbenih projekata
2.6 Resursi GP: definiranje modela resursa glavnoga projekta

Projektiranje: Izvedbeni projekt
Faza 3. IZVEDBENI PROJEKT (IP)
3.1. DEV: intervjuiranje, apstrakcija i modeliranje podataka (EV)
3.2 Prevođenje: prevođenje modela podataka u shemu BP (RM)
3.3 Arhitektura IP: definiranje arhitekture programskog proizvoda - stablo aplikacije (APP)
3.4 Dizajn IP: Dizajn nefunkcionalnog prototipa buduće aplikacije (oblikovanje ekrana)
3.5 Operacije IP: projektiranje operacija nad shemom BP

Izgradnja: Proizvodnja softvera
Faza 4. PROIZVODNJA SOFTVERA (PS)
4.1.: PLANIRANJE PROIZVODNJE
·       Planiranje aktivnosti proizvodnje SW
·       Određivanje izvršitelja za pojedine zadatke i određivanje rokova
·       Određivanje i kreiranje produkcijske, testne i razvojne okoline
4.2: OBLIKOVANJE BAZE PODATAKA
·       Prevođenje logičkog modela podataka u fizički model sheme baze podataka
·       Kreiranje razvojne okoline za svakoga pojedinog programera
·       Punjenje sheme baze podataka u razvojnoj okolini iz postojeće produkcijske BP
·       Dodavanje novih koncepata iz modela podataka u razvojnu shemu BP (tip entiteta i dr.)
·       Kreacija razvojne baze podataka
·       Inicijalno punjenje testne baze podataka
4.3: RAZVOJ PROGRAMSKOGA PROIZVODA
·       Izradba glavnog izbornika (aplikacijskog stabla) ili dorada već postojećega
·       Izradba ekrana za pregled redaka svake tablice po jednom ili više ključeva
·       Izradba ekrana za operacije nad jednim retkom tablice (unos, izmjena, brisanje i pregled)
·       Izradba programskih modula različitih vrsta i namjena: obračuna, procedura, funkcija kontrola, look-upova nad tablicama (s prvim testiranjem modula)
·       Izradba izvještaja (s prvim testiranjem modula)
4.4: TESTIRANJE U TESTNOJ OKOLINI
·       Prijenos razvijenih programskih modula u testno okruženje
·       Spajanje novih modula s postojećim
·       Back-up verzija softvera
·       Testiranje prototipa softvera nad testnom bazom podataka
·       Ažuriranje planova proizvodnje softvera
·       Izvođenje prema potrebi aktivnosti iz ranijih skupina aktivnosti i ponovno testiranje
4.5: TESTIRANJE I ISPRAVLJANJE U RADNOJ OKOLINI
·       Prijenos razvijenih programskih modula u radno okruženje
·       Spajanje novih modula s postojećima
·       Back-up verzija softvera
·       Punjenje baze podataka
·       Testiranje prototipa softvera nad produkcijskom bazom podataka koje provodi programer
·       Ažuriranje planova proizvodnje softvera
·       Izvođenje prema potrebi aktivnosti iz ranijih skupina aktivnosti i ponovno testiranje
4.6: TESTIRANJE KOJE PROVODI KORISNIK
·       Prezentacija softvera korisniku
·       Testiranje koje provodi korisnik
·       Izradba popisa primjedbi korisnika
·       Ažuriranje planova proizvodnje softvera
·       Izvođenje prema potrebi aktivnosti iz ranijih skupina aktivnosti i ponovno testiranje
·       Izradba zapisnika o testiranju i prihvaćanju faze uvođenja

Izgradnja: Uvođenje
Faza 5. UVOĐENJE (UVO)
5.1. Instalacija gotovog softvera na produkcijsko okruženje (kod korisnika)
5.2. Izradba uputa
5.3. Prezentacija gotovog softvera
5.4. Poduka
5.5. Završne konverzije
5.6. Završno testiranje
5.7. Početak primjene nove aplikacije
5.8. Uspostava novog sustava i potpisivanje primopredajnog zapisnika

Izgradnja: Stabilizacija
Faza 6. STABILIZACIJA (STA)
6.1. Nadzor i otkrivanje grešaka i nesukladnosti u sustavu
6.2. Ispravljanje grešaka i otklanjanje nesukladnosti (na razini: projekt, program, podaci)
6.3. Utvrđivanje novih ili izmjena postojećih funkcionalnosti
6.4. Testiranje i uvođenje izmjena

Izgradnja: Primjena i održavanje
Faza 7: PRIMJENA I ODRŽAVANJE (ODR)
7.1. Podešavanje novoga aplikacijskog sustava
7.2 Izvješće o procjeni novoga projekta
7.3 Raspodjela odgovornosti korisnika i programera
7.4 Korištenje aplikacijskim sustavom
7.5 Postavljanje korisnikovih zahtjeva za izmjenama

Cjelokupni posao započinje izradbom strateškog plana. Potom se u fazi Glavnog projekta analizira poslovanje i kreira model procesa.
U fazi Izvedbenog projekta modeliraju se podatci i definira logička arhitektura programskoga proizvoda i skiciraju oblici ekranskih formi.
Faza „Proizvodnja softvera” započinje planiranjem proizvodnje. Uzimaju se u obzir postojeći programski proizvodi i baza podataka u sustavu. Cilj je reorganizirati postojeću bazu podataka (stvoriti novu ako ništa ne postoji) i kreirati potreban novi programski proizvod, odnosno izmijenjen, ili zamijeniti postojeći programski proizvod.

Gotov programski proizvod uvodi se u sustav, a nakon uvođenja primjenjuje se u svakodnevnom radu.
U prvim mjesecima primijene novog programskog proizvoda pojavljuju se brojne poteškoće u radu i tu fazu intenzivnog popravljanja sustava nazivamo Stabilizacija.  

Po potrebi se dijelovi informacijskog sustava održavaju kako bi on zadovoljio potrebe korisnika.




References:
1.     Pavlić, M., (1995): Tehnologija projektiranja informacijskih sustava – MIRIS, CASE, Opatija.
2.      Pavlić, M., (1996): Razvoj informacijskih sustava – projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb. 
3.     Pavlić, M., Ivašić, M., Zamlić, I. (1999): Methodology MIRIS, Proceedings of the eight Electrotechnical and Computer Science Conference ERK'99, 23.09. – 25.09. 1999., Slovenian Section IEEE, Portorož, Slovenija, str. 309 – 312.
4.     Pavlić, M.,”Informacijski sustavi”, Školska knjiga, Zagreb, 2011. UDK 533-12-10-0002, ISBN 978-953-0-30882-4, 298 strana,
5.     Pavlić, M., “Oblikovanje baza podataka”, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2011. UDK 004.65(075.8), ISBN 978-953-7720-08-7, 205 strana
6.     Jakupović, A., Pavlić, M., „Measuring the Complexity of Business Organization and Business Software Using Analytic Hierarchy Process (AHP)“, Computer Technology and Application, 2 (2011) , 9; 736-747 
7. Pavlić, M., Jakupović, A., & Čandrlić, S. (2014). Modeliranje procesa. Rijeka: Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci.

Nema komentara:

Objavi komentar