Pretraži ovaj blog

srijeda, 24. travnja 2013.

Kako napisati "Seminarski rad"?

Upute za pisanje rada!

Pogladati i članak na Blogu pod nazivom "Kako napisati seminarski rad - 2. dio (dobro i brzo)" 

Odgovor je jednostavan, kao Marina Tevčić!
Njen rad je u prilogu. Ali evo i male pripomoći za pisanje seminarskog rada!


Seminar je pisani rad koji ima odlike i formu znanstvenog rada, a opisuje jednu temu detaljnije.
Opseg može varirati od 15 do 50 i više stranica. Može ga pisati jedan ili više autora. Može imati razne sadržaje, ovisno o cilju, biti model (informacijskog sustava, ...), programski proizvod ili pregledni rad. 


Struktura rada
Naslov je u skladu s propisanim standardom ustanove za koju se radi: fakultet, odjel, autor, mentor, naslov rada, podnaslov, mjesto i vrijeme i sl.

Sadržaj s brojem stranice.

Uvod: motivacija, gdje je rađen rad, što je važno u radu, što je cilj, vizija, misija, koji resursi, koje teme, zašto je to rađeno, čemu to služi i kome se zahvaljuje autor (opcija).

Poglavlja s logičkim razdvajanjem tema na više razina.

Zaključak, iznijeti svoje mišljenje, ponoviti dio uvoda, reći što se postiglo, što bi se još moglo dalje istražiti i opisati, što je važno ili koja misao je zgodna za cijelu tu temu.


Citati
Literatura je obavezan dio rada, bar 30 navoda. Malo pretjerujem, ali to je samo zato što obično ima samo dvije reference. 
Dozvoljeno je prepisati tuđe rezultate ali obavezno je navesti izvore. To je u skladu sa zakonom o autorskom djelu. Sve se može prepisati, to nije zabranjeno, ali je potrebno navesti tko je i gdje to napisao. Ovo je posebno teško jer nemamo naviku pisanja znanstvenih radova. 
Poželjno je imati među izvorima:  
  • knjige
  • WWW
  • članke
  • forume
  • Wikipedi-ju
  • rječnik

Svakako prekopati besplatnu arhivu na WWW.


Autorska prava i tajnost podataka
Seminarski rad ne smije sadržavati niti jedan dio teksta koji čini povredu autorskih prava.
To nije teško jer se sve što je zaštićeno citira i navodi autor.

Seminarski rad ne  smije sadržavati niti jedan podatak koji predstavlja poslovnu tajnu.
Podaci u tvrtkama u kojima se rade seminarski radovi obično jesu poslovna tajna i kao takvi se ne smiju objaviti i ne smiju pojaviti u seminarskom radu. Dakle, autor seminarskog rada treba dobiti dozvolu za uvrštenje teksta u seminarski, čime je isti postao dostupan javnosti. Ako ne dobije dozvolu za uvrštavanje podataka u rad, moguće je u prazne obrasce upisati "lažne" podatke. Npr. ako se prikazuje osobna iskaznica, ne stave se ime i prezime prave osobe već npr. "Višnja Biljanović" i sl.

Svaki seminarski rad se može javno objaviti, npr. na WWW, i to može učiniti i profesor mentor i student autor, prema svojim potrebama.
Seminarski rad nije poslovna tajna.


Pisanje teksta
Tekst treba biti strukturiran, tj. podjeljen u poglavlja.
Puno slika i tablica, slike i tablice trebaju biti numerirane na koji god način.
Važni pojmovi podebljani.
Tekst Font veličine 12, npr. Times New Roman.
Fusnote font veličine 10.


Kolegica Marina je napisala pregledni seminarski rad pod naslovom "Razvoj i karakteristike programskih jezika". Rad je u prilogu.

Sam rad može poslužiti kao uzor za pisanje radova ili sažetak znanja o programskim jezicima danas.


Uzor seminarskog rada 

ili:https://www.dropbox.com/s/su249of1ozpdlsx/Sem%20Marina%20Tevcic%20prog.%20jez..pdf?dl=0



Noviji članak pod nazivom "Kako napisati seminarski rad - 2. dio (dobro i brzo)" http://milepavlic.blogspot.hr/2014/10/
objavljen je na Blogu dana 11.11.2014. U ovom članku ulazi se u semantiku pisanja i to u prvu najvažniju fazu stvaranja članka koja odgovara na pitanje: ŠTO raditi u Seminarskom radu? Poslije Kako je Lako!





Autor članka: Mile Pavlić
mile-pavlic-dobitnik-croma-nagrade-za-menadzera-godine


Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika predsjednika Uprave RIS-a Milu Pavlića proglasilo je menadžerom godine
u kategoriji malih poduzeća te mu je dodijelilo strukovno priznanje za osobni doprinos razvoju, proizvodnji i primjeni informacijskih tehnologija u hrvatskom gospodarstvu.

Broj komentara: 6:

  1. Odličan članak, hvala!

    OdgovoriIzbriši
  2. hvala, puno ste pomogli!

    OdgovoriIzbriši
  3. Ovo je američki stil pisanja seminarskog rada, sumnjam da bi prošao kod profesora.

    OdgovoriIzbriši
  4. Wikipedija nikako nije pogodan izvor jer tamo pise ko god pozeli i sta god pozeli...
    WWW moze imati smisla samo ako iza njega stoji kakva znanstvena ustanova...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ako ovo nije napisala prof dr mr doc Ljubica ,nije niko

      Izbriši
  5. odličan članak,puno mi je pomogao.hvala puno!

    OdgovoriIzbriši